Sadržaj
Koronavirus koji se prvi put pojavio u Kini 2019. godine odgovoran je za pojavu respiratorne infekcije, poznate kao COVID-19, koja može varirati od jednostavne gripe do vrlo ozbiljnih komplikacija, poput upale pluća, dovodeći život u opasnost.
Čini se da se najozbiljnije komplikacije ove infekcije javljaju osobito kod starijih osoba starijih od 60 godina, ali virus može utjecati na ljude svih dobnih skupina, pa je vrlo važno biti svjestan pojave simptoma koji mogu ukazivati na infekciju, posebno visoka temperatura, uporni kašalj i otežano disanje.
COVID-19 se prenosi putem respiratornih izlučevina i sline, a preporučuju se neke mjere opreza kako bi se izbjegla zaraza i prenošenje na druge, poput pokrivanja usta prilikom kašljanja ili kihanja, redovito pranje ruku i izbjegavanje dodirivanja lica uglavnom u očima, nosu i ustima.
Online test simptoma
Čini se da se simptomi infekcije COVID-19 kreću od jednostavne gripe do ozbiljnije infekcije. Ako mislite da ste zaraženi, odgovorite na sljedeća pitanja kako biste saznali koliki je vaš rizik i što učiniti:
- 1. Imate li glavobolju ili opću slabost? Ne da
- 2. Osjećate li opću bol u mišićima? Ne da
- 3. Osjećate li pretjerani umor? Ne da
- 4. Imate li začepljenost nosa ili curenje iz nosa? Ne da
- 5. Imate li intenzivan kašalj, posebno suh? Ne da
- 6. Osjećate li jaku bol ili uporni pritisak u prsima? Ne da
- 7. Imate li temperaturu iznad 38ºC? Ne da
- 8. Imate li poteškoća s disanjem ili otežano disanje? Ne da
- 9. Jesu li vam usne ili lice blago plavkaste? Ne da
- 10. Boli li vas grlo? Ne da
- 11. Jeste li bili u mjestu s velikim brojem slučajeva COVID-19 u posljednjih 14 dana? Ne da
- 12. Mislite li da ste u zadnjih 14 dana imali kontakt s nekim tko bi mogao biti s COVID-19? Ne da
U slučaju ozbiljnijih infekcija mogu se pojaviti i sistemski simptomi, poput bolova u mišićima i gastrointestinalnih simptoma, poput proljeva i povraćanja, kao i promjene u krvnom testu, poput smanjenja količine limfocita, trombocita i neutrofila.
Uz to, zabilježeni su slučajevi osoba kod kojih se čini da imaju konjunktivitis, prisutnost mrlja unutar usta i gubitak mirisa ili okusa tijekom infekcije novim koronavirusom, međutim studije koje pokazuju učestalost ovih simptoma nisu poznate. Gubitak mirisa je stanje znanstveno poznato kao anosmija, koje može nastati kad postoji privremena ili trajna iritacija sluznice nosa, a često je i kod drugih virusnih infekcija dišnog sustava. Shvatite više o gubitku mirisa i zašto se to može dogoditi.
Što su COVID prsti?
Tijekom studije provedene u Španjolskoj s 375 potvrđenih slučajeva COVID-19 [1], utvrđene su promjene na koži koje bi mogle biti povezane s infekcijom novim koronavirusom. Jedan od ovih novih simptoma uključuje pojavu asimetričnih rana, sličnih čilijima, koje se pojavljuju na prstima ruku i nogu.
Međutim, prema ovoj studiji, postoje i druge promjene na koži koje se mogu primijetiti kao što su:
- Mali mjehurići na koži (vezikule) uglavnom na trupu, rukama i nogama;
- Svrbežne crvene mrlje, posebno na trupu;
- Crveni znakovi ili velike modrice, posebno na trupu, rukama ili nogama;
- Mjesta nekroze kože.
Međutim, SZO ove simptome još nije potvrdila i može ih biti teško prepoznati kod kuće bez pomoći dermatologa.
Kako potvrditi dijagnozu
Dijagnoza infekcije COVID-19 započinje se procjenom simptoma, a SZO je utvrdila da se dijagnoza temelji na kliničkim i epidemiološkim parametrima. Što se tiče kliničkih parametara, osoba treba imati vrućicu i još jedan simptom gripe te barem jedan od epidemioloških parametara koji su: bila je na mjestu gdje je identificirano mnogo slučajeva COVID-19, imala je kontakt sa osumnjičenom osobom ili su bili u izravnom kontaktu s osobom s potvrđenom infekcijom COVID-19.
Nakon prve procjene, liječnik može naručiti COVID-19 test s respiratornim izlučevinama ili test krvi kako bi potvrdio da se stvarno radi o novoj infekciji koronavirusom ili ne. Ovisno o vrsti ispita, rezultati mogu potrajati i do 6 sati da bi bili dostupni. Saznajte više o testu COVID-19.
Što učiniti u slučaju sumnje
Što treba učiniti kada se sumnja na infekciju COVID-19, kontaktirati redak "Disque Saúde" putem broja 136 kako biste znali kako postupiti. Druga je mogućnost kontaktirati liniju putem Whatsapp broja: (61) 9938-0031.
Ako je poželjno otići u bolnicu ili zdravstvenu ambulantu, morate paziti na putu između kuće i zdravstvene jedinice, kao što su:
- Koristite jednokratnu masku da zaštitite druge od kašljanja i kihanja koje mogu proširiti virus;
- Pokrijte nos i usta da kihnete ili kašljete, koristeći jednokratnu maramicu i bacite nakon svake upotrebe;
- Operite ruke prije odlaska od kuće i čim stignete u bolnicu;
- Izbjegavajte izravan kontakt s drugim ljudima, dodirivanjem, ljubljenjem ili grljenjem;
- Izbjegavajte javni prijevoz do bolnice.
Jednom u bolnici važno je držati se podalje od drugih ljudi, posebno u čekaonicama, jer to omogućuje odgodu prijenosa virusa.
Uz to, važno je upozoriti sve koji su bili u bliskom kontaktu u proteklih 14 dana, poput obitelji i prijatelja, na sumnju, kako bi te osobe mogle biti upozorene na pojavu simptoma.
Pogledajte najnovije preporuke naših zdravstvenih radnika o tome kako se nositi s novim koronavirusom:
Kako se događa prijenos
Prijenos koronavirusa može se dogoditi kontaktom sa zaraženim divljim životinjama ili kontaktom s osobom na osobe udisanjem kapljica ispuštenih u zrak prilikom kašljanja ili kihanja koje sadrže virus ili fekalno-oralnim putem već da se SARS-CoV može izlučiti i fecesom.
Pogledajte 9 najvažnijih koraka kako biste se zaštitili od COVID-19.
Kako se vrši liječenje
Ne postoji specifičan tretman za COVID-19, preporučuju se samo mjere podrške, poput hidratacije, odmora i lagane i uravnotežene prehrane. Pored toga, također su indicirani lijekovi protiv vrućice i lijekova protiv bolova, poput Paracetamola, pod uvjetom da se koriste pod nadzorom liječnika za ublažavanje simptoma i olakšavanje oporavka.
Neke se studije provode s ciljem ispitivanja učinkovitosti nekoliko antivirusnih lijekova za uklanjanje virusa iz tijela, kao što su Remdesivir, hidroksiklorokin ili meflokin, koji su već pokazali pozitivne rezultate kod nekih bolesnika, ali do sada nije dokazan nijedan lijek . Pogledajte više o lijekovima koji se ispituju na COVID-19.
U najtežim slučajevima zaražena osoba još uvijek može razviti virusnu upalu pluća, sa simptomima poput intenzivnog pritiska na prsa, visoke temperature i otežanog disanja. U takvim se slučajevima preporučuje primanje u bolnicu radi primanja kisika i pod stalnim nadzorom vitalnih znakova.
Tko je u većem riziku od komplikacija
Čini se da je rizik od ozbiljnih komplikacija COVID-19, poput upale pluća, veći kod osoba starijih od 60 godina i svih osoba s oslabljenim imunološkim sustavom. Dakle, osim starijih osoba, oni su također dio rizične skupine:
- Osobe s kroničnim bolestima, poput raka, dijabetesa, zatajenja bubrega ili bolesti srca;
- Osobe s autoimunim bolestima, poput lupusa ili multiple skleroze;
- Osobe s infekcijama koje utječu na imunološki sustav, poput HIV-a;
- Ljudi koji se podvrgavaju liječenju raka, posebno kemoterapiji;
- Ljudi koji su nedavno imali operaciju, uglavnom transplantaciju;
- Osobe na imunosupresivnom liječenju.
Uz to, ljudi s pretilošću (BMI iznad 30) također su izloženi većem riziku od razvoja ozbiljnih komplikacija, jer prekomjerna težina uzrokuje da pluća moraju više raditi kako bi tijelo pravilno kisikovalo, što također utječe na aktivnost od srca. Također je uobičajeno da povezane s pretilošću postoje i druge kronične bolesti, poput dijabetesa i hipertenzije, što čini tijelo osjetljivim na razvoj komplikacija.
Biti u rizičnoj skupini ne znači da postoji veća šansa za zarazu bolešću, već da postoji povećani rizik od razvoja ozbiljnih komplikacija koje mogu biti opasne po život. Dakle, tijekom razdoblja epidemije ili pandemije, ti bi ljudi trebali, kad god je to moguće, biti samoizolirani ili socijalno udaljeni kako bi smanjili šanse za zarazu bolešću.
Koronavirus ili COVID-19?
"Coronavirus" je zapravo naziv koji se daje skupini virusa iz iste obitelji,Coronaviridae, koji su odgovorni za respiratorne infekcije koje mogu biti blage ili prilično teške, ovisno o koronavirusu odgovornom za infekciju.
Kineski novi koronavirus zapravo je u znanstvenoj zajednici poznat pod nazivom SARS-CoV-2, a zaraza izazvana virusom je COVID-19. Druge bolesti poznate i uzrokovane drugim vrstama koronavirusa su, na primjer, SARS i MERS odgovorne za teški akutni respiratorni sindrom, odnosno za bliskoistočni respiratorni sindrom.
Do sada je poznato 7 vrsta koronavirusa koji mogu utjecati na ljude:
- SARS-CoV-2 (koronavirus iz Kine);
- 229E;
- NL63;
- OC43;
- HKU1;
- SARS-CoV;
- MERS-CoV.
Tip SARS-CoV-2 (COVID-19)
Ova vrsta koronavirusa je najnovija i prvi je put identificirana u Kini, no već postoje slučajevi zaraze u Italiji, Tajlandu, Japanu, Južnoj Koreji, Iranu i Sjedinjenim Državama. Još je uvijek malo podataka o ovoj vrsti koronavirusa, no poznato je da, poput SARS-CoV i MERS-CoV, uzrokuje ozbiljnu respiratornu infekciju, što može dovesti do zatajenja dišnog sustava i rezultirati smrću.
Što se tiče oblika prijenosa ove vrste virusa, utvrđeno je da su ljudi koji su prisustvovali tržnici u Wuhanu u Kini, gdje su se prodavale divlje životinje, zaraženi virusom, što dokazuje prijenos od osobe do osobe. Međutim, i drugi ljudi koji nisu bili prisutni na tržištu, ali su imali kontakt s bolesnim osobama, također su zaraženi istim virusom, što potvrđuje hipotezu da se COVID-19 također prenosi s osobe na osobu udisanjem respiratorne kapljice i izravan kontakt, bez odgovarajućih mjera predostrožnosti, sa zaraženim ljudima.
Saznajte više o ovom virusu u sljedećem videozapisu:
Tipovi 229E, NL63, OC43 i HKU1
Te su vrste često povezane s prehladom i odgovorne su za blage respiratorne bolesti s kojima se imunološki sustav prirodno bori. Te se vrste virusa prenose s osobe na osobu i dovode do pojave tipičnih simptoma prehlade ili blage upale pluća, ovisno o aktivnosti imunološkog sustava osobe.
Tipovi SARS-CoV i MERS-CoV
Te su vrste povezane s ozbiljnim respiratornim infekcijama i obično je potrebno da se osoba koja je hospitalizirana nadzire i spriječe komplikacije. Ti se virusi prenose sa životinja na ljude i zbog toga na kraju pokreću ozbiljniji imunološki i upalni odgovor, što rezultira ozbiljnijim komplikacijama i simptomima.
Uz to, ozbiljnost infekcije tim virusima može biti povezana s imunološkim sustavom osobe, jer je češća pojava kod ljudi koji su ugrozili imunološki sustav zbog bolesti, poput HIV-a ili zbog liječenja raka, na primjer, uglavnom u slučaju virusa MERS-CoV. Prvi slučaj infekcije MERS-CoV bio je u Saudijskoj Arabiji 2012. godine, međutim virus se uspio lako prenijeti u druge zemlje na Bliskom istoku. Saznajte više o MERS-u.
Prvi zabilježeni slučaj infekcije SARS-CoV bio je 2002. godine u Aziji, a virus je ubrzo povezan s teškom respiratornom infekcijom zbog činjenice da se može brzo širiti među stanovništvom. Shvatite što je SARS.