Sadržaj
Nesvjesticu može uzrokovati nekoliko čimbenika, poput niskog krvnog tlaka, nedostatka šećera u krvi ili boravka u vrlo vrućem okruženju. Međutim, u nekim slučajevima može nastati i zbog problema sa srcem ili živčanim sustavom, pa stoga, u slučaju nesvjestice, osoba mora leći ili sjesti.
Nesvjestica, koja je znanstveno poznata kao sinkopa, gubitak je svijesti koji dovodi do pada i, obično, prije nego što se pojave znakovi i simptomi kao što su bljedilo, vrtoglavica, znojenje, zamagljen vid i slabost, na primjer.
Najčešći uzroci nesvjestice
Svatko se može onesvijestiti, čak i ako nema bolest koju je dijagnosticirao liječnik. Neki od razloga koji mogu dovesti do nesvjestice uključuju:
- Nizak krvni tlak, posebno kada osoba prebrzo ustane iz kreveta, a mogu se pojaviti simptomi poput vrtoglavice, glavobolje, neravnoteže i spavanja;
- Biti bez hrane dulje od 4 sata, može se pojaviti hipoglikemija, što je nedostatak šećera u krvi i koja uzrokuje simptome kao što su drhtanje, slabost, hladan znoj i mentalna zbunjenost;
- Napadaji koji se mogu javiti zbog epilepsije ili udarca u glavu, na primjer, a koji uzrokuju drhtanje i tjeraju osobu da slini, stisne zube, pa čak i spontano izvrši nuždu;
- Pretjerana konzumacija alkohola ili droga;
- Nuspojave nekih lijekova ili uporaba lijekova u visokim dozama, poput lijekova pod pritiskom ili antidijabetika;
- Pretjerana vrućina, kao na primjer na plaži ili tijekom kupke;
- Vrlo hladno, što se može dogoditi u snijegu;
- Vježbanje fizičkih vježbi dugo i vrlo intenzivno;
- Anemija, dehidracija ili teški proljev, što dovodi do promjena u hranjivim sastojcima i mineralima potrebnim za tjelesnu ravnotežu;
- Napad tjeskobe ili panike;
- Vrlo jaka bol;
- Udarite glavom nakon pada ili udarca;
- Migrena koja uzrokuje jaku glavobolju, pritisak u vratu i zujanje u ušima;
- Dugo stajanje, posebno na vrućim mjestima i s mnogim ljudima;
- Kad se bojite, na primjer iglica ili životinja.
Uz to, nesvjestica može biti znak problema sa srcem ili bolesti mozga, na primjer aritmije ili aortne stenoze, jer je u većini slučajeva nesvjestica uzrokovana smanjenjem količine krvi koja dolazi do mozga.
U tablici u nastavku navedeni su najčešći uzroci nesvjestice, prema dobi, koji se mogu javiti kod starijih osoba, mladih i trudnica.
Uzroci nesvjestice kod starijih osoba | Uzroci nesvjestice u djece i adolescenata | Uzroci nesvjestice u trudnoći |
Nizak krvni tlak nakon buđenja | Duži post | Anemija |
Visoke doze lijekova, poput antihipertenziva ili lijekova protiv dijabetesa | Dehidracija ili proljev | Niski pritisak |
Problemi sa srcem, poput aritmije ili aortne stenoze | Pretjerana upotreba droga ili alkohol | Dugo ležeći na leđima ili stojeći |
Međutim, bilo koji od uzroka nesvjestice može se pojaviti u bilo kojoj dobi ili životnom razdoblju.
Kako izbjeći nesvjesticu
Imajući osjećaj da će se onesvijestiti i koji ima simptome poput vrtoglavice, slabosti ili zamagljenog vida, osoba treba ležati na podu, postavljajući noge na višu razinu u odnosu na tijelo, ili sjediti i nasloniti se trup prema nogama, izbjegavajte stresne situacije i izbjegavajte dugo stajanje u istom položaju. Pogledajte ostale savjete kako postupiti ako se onesvijestite.
Osim toga, kako biste izbjegli nesvjesticu, pijte puno tekućine tijekom dana, jedite svaka 3 sata, izbjegavajte izlaganje vrućini, posebno ljeti, polako ustanite iz kreveta, prvo sjednite na krevet i snimite svoje situacije koje obično izazivaju slab osjećaj, poput vađenja krvi ili injekcije i obaviještavanje medicinske sestre ili ljekarnika o ovoj mogućnosti.
Vrlo je važno izbjegavati nesvjesticu jer osoba može biti ozlijeđena ili slomljena uslijed pada koji se događa uslijed naglog gubitka svijesti.
Kada ići liječniku
Obično je nakon nesvjestice potrebno otići liječniku koji će pokušati otkriti uzrok. Postoje slučajevi u kojima je neophodno da osoba odmah ode na hitnu:
- Ako imate bilo kakvu bolest, poput dijabetesa, epilepsije ili problema sa srcem;
- Nakon tjelesnih vježbi;
- Ako udariš glavom;
- Nakon nesreće ili pada;
- Ako nesvjestica traje više od 3 minute;
- Ako imate druge simptome kao što su jaka bol, povraćanje ili pospanost;
- Često se onesvijestite;
- Puno je povraćao ili ima ozbiljan proljev.
U tim slučajevima liječnik mora pregledati pacijenta kako bi provjerio je li dobrog zdravlja i, ako je potrebno, napraviti specifičnije pretrage, na primjer, krvne pretrage ili tomografiju. Pogledajte kako se pripremiti za CT.